Objave

Objavljeno

Osoršćica – 27.9.2026.; nedjelja

Opis:
Vožnja prema Brestovima, gdje se autima ukrcavamo na putanji (plovidba traje 20 minuta) prema Porozini, te vozilima nastavljamo put do Osora.
Na sjevernom dijelu otoka Lošinja prostire se više od 10 km dugačak greben Osoršćice. Ima tipična obilježja za otočne planine.
Ljepota vidika, pristupačnost te planinarskog doma (Sv. Gaudent) na hrptu, jedna je od najatraktivnijih planina hrvatskih otoka. Ime je dobila po gradiću Osoru, odakle je i naše ishodište prema početku staze.
U Malom Lošinju je 1886. osnovano turističko društvo, a njegovi su članovi već iduće godine vodili na vrh austrijskog prijestolonasljednika princa Rudolfa. Bio je to prvi organiziran posjet jednoj jadranskoj otočnoj planini.
Staza će nas u početku voditi podno Osoršćice u smjeru Nerezine, zatim se odvajamo i započinjemo uspon. Najprije do kapelice Svetog Benedikta, kamenitom krškom stazom kneza Rudolfa nastavljamo prema crkvici Sv. Mikule – 557mnv (osim predivnih vidika na sam hrpt, okružen plavetnilom mora – nalazi se upisna kutija i kontrolna točka HPO dnevnika). Nastavljamo hodanje prema najvišoj točki, a to je Televrina (588mnv). Zatim savladavamo kratki dio na stazi koji je osiguran sajlom, te se spuštamo prema domu Sv. Gudent, (dom je opskrbljen pićem) nazvan po srednjovjekovnom osorskom biskupu i svecu koji je preminuo 1050. godine.
Nakon pauze kod doma sa kojeg se prostiru široki vidici, kružnom stazom spuštamo se u Osor odakle smo i krenuli. Podsjetnik da ponesete kupaće kosti, ako nas prognoza i tempo na stazi posluže – mogli bi zahtijevati.
Mjesto okupljanja i polaska: parkiralište iza autobusnog kolodvora: u 5,30 h
Dužina staze: 17,5 km
Ukupna udaljenost: 800 m
Vrijeme hoda: 7-8 sati
Zahtjevnost staze: kondicijski zahtjevno
Tehnička zahtjevnost: hvatanje za sajlu u dužini cca 3 m
Oprema:
Planinarske cipele, zaštita od sunca i vjetra, zaštitno pokrivalo za glavu, hrana i tekućina (minimalno 2,5 l vode), osobni dokumenti, planinarska iskaznica, planinarski štapovi, prva pomoć.
Prijevoz:
Osobni automobili
Cijena izleta: 50,00 EUR + povratna karta po osobi 8,80 EUR po osobi.
Plaćanje: ujutro prije polaska na izlet (doći 10 min ranije)
Vodiči izleta: Estrelita Belušić (091 585 2 091), Loredana Šperanda
Prijave: do 27.9.2026.; poruka sa imenom i prezimenom i naznakom da ste spremni voziti na broj telefona Estrelite Belušić 091 5852091
Napomena:
Cijena od 50,00 EUR obuhvaća troškove prijevoza po osobi (gorivo + putanja za vozilo) na bazi 4 osobe u automobilu.
— Glavni vodič ne nosi odgovornost za osobu koja se samovoljno udalji od skupine, bez njegova znanja ili protivno njegovoj uputi.
Objavljeno

BIOKOVO od 9. do 11. listopada 2026.

Pd Pazinka i Pd Opatija organiziraju zajednički pohod na Biokovo

         Plan izleta:

9.10.2026., petak u 13,30 okupljanje i ukrcavanje na autobusnoj stanici u Pazinu, te polazak osobnim automobilima prema Matuljima. Kod specijalističke bolnice Nemec u Matuljima se ukrcavamo u bus u 14 h i nastavljamo odmah dalje prema Velikom Brdu (Makarska). Jedno stajanje po putu na odmorištu uz autocestu i dolazak u Veliko Brdo u večernjim satima. Smještaj, večera i spavanje u Planinarskom domu „Velobrski ledari“ u Velikom Brdu.

Subota – 10.10. Rano ustajanje, doručak (iz ruksaka) i kretanje u 5h na uspon za Vošac. Do Vošca nam treba nekih 4h (oko 1200 m uspona u 5 km) hoda. S vrha Vošca krećemo do Hotela/Restorana „Planinarski dom pod Vošcem“ u kojem postoji mogućnost ručka, nakon čega nastavljamo prema Planinarskoj kući Slobodan Ravlić do koje nam treba oko 2.30h hoda. Ideja je doći za dana (obzirom da nemamo struje) kako bi pripremili zajedničku večeru i na vrijeme se smjestili na počinak.

 

Nedjelja – 11.10. Rano ustajanje, doručak i kretanje u cca 5h po grebenu sjevernog Biokova. Do Velikog Šibenika nam treba oko 1.30 sati, potom još toliko do vrha Motika, a od nje do Svetog Ilije narednih 2h hoda. Otud do Šćirovca je potrebno još 1h hoda nakon čega slijedi spuštanje u Brela do kojih nam treba barem 3h spusta. Tu nas dočekuje bus te krećemo za doma. Povratak u Pazin u kasnim večernjim satima.

Ukupno vrijeme hoda:

– prvi dan (subota): oko 7 sati

– drugi dan (nedjelja): oko 9 sati

Zahtjevnost: kondicijski zahtjevan, tehnički srednje zahtjevan izlet (hodanje po ljutom kršu, spust po strmim siparima).

 

Oprema: čvrste cipele, odjeća primjerena vremenu, najmanje 3 l tekućine dnevno, osnovna planinarska oprema (čeona lampa, prva pomoć…), tanka vreća-plahta za spavanje, važeća članska iskaznica s markicom za 2026. godinu.

 

Prehrana: iz ruksaka; mogućnost prehrane u vlastitom aranžmanu u obližnjem restoranu prvi dan.

 

Prijevoz: autobus

 

Planinarski dom „Velobrski ledari“ u Velikom Brdu: Opremljen ležajima, posteljinom, kuhinjom, električnom strujom, pitkom vodom i kompletnim sanitarnim čvorem.

 

Planinarska kuća „Slobodan Ravlić“ na Lokvi: Na spavanje može primiti komotno 20 ljudi, opremljena ležajima i dekama (potrebno nositi samo tanku vreću-plahtu, liner). U kući je bunar s vodom iz kojega ćemo dotočiti vodu za drugi dan. S obzirom da postoji mogućnost kuhanja (plin) i dovoljno vode, kad oformimo grupu nakon prijave postoji mogućnost dogovora oko zajedničke večere (nešto jednostavno).

 

Cijena: prijevoz 120,00 EUR

 

Cijena noćenja: ukupno 30 eura po osobi za oba noćenja (prikuplja se u autobusu u gotovini i plaća na licu mjesta domarima).

 

Uplate: Sudionici će o načinu i vremenu uplate  biti obaviješteni nakon prijave.

 

Vodiči: Igor Eterović i Patricija Jedrejčić

Informacije i prijave: za Pd Pazinku – kod vodičkinje Patricije Jedrejčić (098/965-5760)  a za Pd  Opatija kod vodiča Igora Eterovića (091/782-7733). Broj polaznika je ograničen (maksimalno 20 ljudi –max. broj ležaja u domovima). Prijave su otvorene do popunjenja grupe od 20 osoba.

Napomene: Vrhovi Vošac (1421 m), Sv. Ilija (1642 m), Veliki Šibenik (1467 m) i Miletnjak/Šćirovac (1619 m) kontrolne su točke Hrvatske planinarske obilaznice za područje Biokovo i Zagora.

Napomene: Vodiči imaju pravo promjene plana ili otkazivanje izleta u slučaju nepredviđenih okolnosti, kao i isključivanje članova izleta uslijed neodgovornog ponašanja istih. Svi sudionici idu na vlastitu odgovornost.

Objavljeno

Dvodnevni izlet u Sloveniju, Krn, Julijske Alpe

Subota 29.8.2026.
17 planinara kreće na vožnju prema Lepeni, odakle nam je i ishodište za taj dan.
Nakon namještenih i poprilično teških ruksaka na leđima, krenuli smo na uspon. Prvi dio cilja toga dana bio je dom pri Krnskih jezeri.  No, zašto bi bilo “klasično planinarenje” kada može biti zabavnije uz konstantu kišu, praktički sve do doma. Unatoč tome stigli smo u markiranom vremenu.  Naredne sate proveli okretajuću odjeću i gojzerice da se osuše čim prije moguće, na peći u domu. Nezaobilazne društvene igre, smijeh, druženje i svakih svije minute nestrpljivo pratiti dali se kiša smilovala i prestala padati.
Uspjeli smo ipak iskoristiti dio kasnijeg popodneva za šetnju i uživanje pored jezera, a ostali dio ekipe se popeo na obližnji vrh.
Subotu smo dostojanstveno pozdravili sa odličnom domskom večerom i posljednjom partijom kartanja.
Nedjelja, 30.8.2026.
Nakon doručka krećemo na stazu. Uspinjemo se iznad velikog Krnskih jezera, sunčeve zrake se prikazuju iznad stijena i plavo nebo. Jučerašnja kiša već je bila zaborav ili sinonim kako nam je podarila idealnu prognozu za danas. Nakon tri sata hoda stižemo na sam vrh Krn (2244mnv).
Nakon dešifriranja koje vrhove vidimo, spuštamo se podno vrha do planinarskog doma Gomiščkovo zavetišče(2182 mnv), na južnoj padini vrha planine Krn. Tamo nas pak dočekuje ni više ni manje nego ptica bjeloglavi sup. Pokazao nam je u letu raspon i predivne boje njegovih krila. Zaslužena pauza i obrok, te nastavljamo put  prema Krnskoj škrbini gdje skrećemo na stazu prema vrhu Barognica.  Uspinjemo se stepenicama u stijeni osigurane sajlama, koje su ostaci Prvog svijetskog rata između Talijana i Austro-ugarskih vojnika.
Nailazimo na bunkere i željezne ostatke.
Nastavljamo kružnom stazom do sedla ispod vrha Peski, spuštajući se mulatjerom na kojoj je  jasno primjetno da je jučerašnja kiša bila obilna.
Kada smo stigli do doma pri Krnskih jezeri odakle smo ujutro i krenuli, stavljamo u ruksak ostatak stvari koje smo ostavili prije kretanja na stazu. Zadnja pauza prije poprilično dugog silaska u dolinu. Bar se u tom trenutku tako činilo, jer su noge već nagovještale lagani umor.
Uz pojačani oprez svakog koraka, i odlično društvo svi smo se sretno spustili u Lepenu gdje nas je vjerno čekao vozač i autobus.
Kratko stajanje na autoputu da protegnemo napaćena i sretna stopala, koja su odradila veliki posao. U kasnijim večernjim satima stigli smo u Pazin.
Vodiči izleta: Estrelita Belušić i Patricija Jedrejčić
Objavljeno

Krn (2244m) i Krnska jezera, 29.-30.8.2026.

Opis:
Dvodnevni izlet u Sloveniju, Julijske Alpe. Krn sa visinom 2244 m pripada najvišem vrhu Krnskog pogorja.
Strmo se uzdiže iznad središnjeg dijela rijeke Soče. S vrha, na kojem se nalazi panoramska ploča, otvara se lijepi pogled od Jadranskog mora, preko Matajura, Kanina do Triglava.
Na sjevernoj i istočnoj strani protežu se vidici na najviše vrhove Julijskih Alpa. Posjećujemo i pravi dragulj Alpa zeleno-zlatne boje, najveće visokorosko jezero, dužine 300 m, 150 m širine i gotovo 18 m dubine – Veliko (Krnsko) jezero, omeđeno vrhovima Veliki i Mali Šmohor, Krnom te vrhom Velika Baba. Pretpostavka nastanka jezera otapanjem ledenjaka, koji su se nekada nalazili na obroncima pod Krnom.
U blizini Krnskog nalazi se površina manje ali nikako doživljajem zapostavljeno – Dupeljsko jezero, koje također obilazimo. Nevjerojatno lijepa priroda oko Krna i Krnskog jezera, svjedočila je zbivanjima Soške fronte tijekom Prvog svjetskog rata. Ostaci rovova, špilja i poneka žičana ograda upućuju se na nekadašnje bitke.
Subota, 29.8.2026.
05:00 h – mjesto okupljanja i izlazak sa autobusnog kolodvora, Pazin.
Vozimo se do planinarskog doma dr. Klementa Juga u Lepeni, nedaleko Kobarida.
Odakle je i početna točka uspona.
Približno nakon 2,5-3 sata hoda pretežito šumskom stazom, stižemo do Doma pri Krnskim jezerima, gdje i noćimo.
Nakon kraćeg odmora, ostavljamo u domu višak stvari iz ruksaka te jedna grupa koristi vrijeme za obilazak jezera.
Imamo mogućnost da idemo na obližnji vrh Velika Baba(2016m) koji je najviši vrh istočnog grebena nad dolinom Lepene.
Uspon traje otprilike 2 sata do samog vrha.
Nakon povratka do Doma pri Krnskih jezerima, slijedi večernje druženje – odmor i noćenje.
Nedjelja, 30.8.2026.
Nakon doručka krećemo prema vrhu Krn(2244m). Staza u početku vodi pored velikog jezera, zatim se preko zelenih pašnjaka dalje uspinjemo kamenjarom.
Sa vrha se spuštamo do doma Gomiščkovo zavetišče na Krnu, gdje imamo i pauzu.
Preko vrha Batognice nastavljamo kružnom stazom prema domu pri Krnskim jezerima, uzimamo ostatak stvari i krećemo prema domu.
Nakon kraćeg odmora napuštamo dom te krećemo u spuštanje prema Lepeni, odakle smo dan ranije i krenuli.
Subota, 29.8.2026.
– duljina rute: cca 6 km
– udaljenost: cca 750 m
-vrijeme sata: cca 3 sata
(grupa koja se odluči za uspon na Veliku Babu), dodatno cca 650 m uspona, koji traje nešto više od 2 sata.
Nedjelja, 30.8.2026.
– dužina rute: cca 19 km
– udaljenost: cca 1100 m
– spust: cca 1750 m
– vrijeme hoda: cca 8 sati
Zahtjevnost staze:
Uvjeti: zahtjevno
Tehnički: nezahtjevno
Prijevoz:
ovisno o broju prijavljenih, kombi vozilo ili minibus
Vodičkinja: Estrelita Belušić
Prijave: putem SMS poruke sa imenom i prezimenom, na br. telefona: 0915852091 do 23.8.2026. ili do popunjavanja kvote (20 osoba).
Oprema:
– visoke planinarske cipele
– zaštita od kiše i vjetra
– zaštitno pokrivalo za glavu
– planinarski štapovi
– čeona lampa
– prijenosna baterija za punjenje
– osobna higijena
– obuća za kretanje po kući
-osobna plahta (liner) za spavanje u kući, mogućnost nadoplate 5 eura i korištenje kućne
– žeton za tuširanje u domu iznosi 5 eura, cijena noćenja 12 eura
Dokumenti: osobna, planinarska i zdravstvena iskaznica (sve navedene valjane za tekuću godinu)
Hrana i piće: iz ruksaka tijekom uspona. Dom je opskrbljen hranom i pićem.
Voda u domu nije pitka, mogućnost kupnje, te dogovor za nedjeljni doručak u domu.
Cijena izleta: ovisno o broju prijavljenih i vrsti prijevoza, znat će se nakon zaključenja prijave.
Objavljeno

Dva dana među oblacima – uspon na najviši vrh Slovenije – Triglav (2864 m) – 01. i 02. 08.

OPIS:

Pozivamo sve iskusne planinare i ljubitelje visokogorja da nam se 1. i 2. kolovoza 2026.
pridruže na usponu na Triglav (2864 m), najviši vrh Slovenije i Julijskih Alpi.
Pred nama je dvodnevna visokogorska tura koja vodi kroz jedan od najljepših alpskih
krajolika, uz noćenje u planinarskom domu Kredarica i završni uspon na vrh. Triglav nije
samo najviša slovenska planina, već i simbol slovenskog planinarstva te cilj koji se s
razlogom nalazi na popisu želja brojnih planinara. Na njegovu se vrhu od 1895. godine nalazi
Aljažev toranj, jedan od najprepoznatljivijih simbola slovenskog planinarstva, dok prvi
zabilježeni uspon na Triglav datira iz 26. kolovoza 1778. godine. Uz bogatu planinarsku
povijest i veličanstvene panoramske poglede na Julijske Alpe, uspon na Triglav iskustvo je
koje ostaje u trajnom sjećanju svakog planinara.

Nastavi čitati “Dva dana među oblacima – uspon na najviši vrh Slovenije – Triglav (2864 m) – 01. i 02. 08.”